Krpeljska groznica: bolest sa mnogo lica
Posle uboda insekta kod lekara.Pravovremeno lečenje sprečava neprijatne komplikacije. Mesto uboda treba pratiti dva meseca….
Koristeći tople dane poznog leta, naš boravak u prirodi, ako smo loše cpehe, može imati neprijatne posledice.
Lajmska bolest ili „krpeljska groznica” otkrivena je krajem sedamdesetih godina prošlog veka. Prvi slučajevi kod nas registrovanisu 1981. godine.
Uzročnik bolesti je mikroorganizam, spiroheta Borelia burgdorferi, a izvori zaraze su domaće životinje, ptice, krupne šumske životinje, sitni šumski glodari i krpelji.
Krpelji su istovremeno i prenosioci bolesti.
U organizam čoveka uzročnik dospeva preko kože, ubodom inficiranog krpelja. Najviše ih ima u šumovitim predelima, na granici šuma, na utabanim šumskim putevima i oko rupa šumskih glodara.
Najčešće promene na koži
Bolest je veoma rasprostranjena i javlja se u toplijim krajevima, od ranog proleća do kasne jeseni.
Bolest se ispoljava veoma šaroliko, promenama na koži, mišićima, zglobovima, srcu i nervnom tkivu, na često podseća i na neke druge bolesti. Laboratorijskim ispitivanjem dijagnoza se može precizno postaviti.
Prvi znaci bolesti mogu se ispoljiti posle 1-3 dana od uboda inficiranog krpelja.Na mestu uboda javlja se crvenilo koje se širi cen-trifugalno i najčešće je ovalnog oblika. Narednih dana, centralni deo postaje bled,a rubovijasno crveni u odnosu na ostalu kožu. Mogu biti promera 10-20 cm. Promene su često praćene i opštim simptomima, kao što su povišena temperatura, jeza, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, uvećanje limfnih žlezda. Dešava se često da se ovi simptomi pripišu nekoj virusnoj infekciji, na bolest ostane neprepoznata.
Promene na koži javljaju se kod većine obolelih i održavaju se 4 do 10 nedelja, a ponekad i duže. U ovom stadijumu bolesti uspešno je lečenje antibioticima.
Nekoliko nedelja ili me-seci no ispoljavanju prvog stadijuma, može se javiti drugi stadijum bolesti, koji podrazumeva širenje infekcije i lokalizaciju na nekim od organa i sistema. Širenje bolesti i pojava komplikacija mogu se sprečiti ranim otkrivanjem i pravovremenim lečenjem.
U drugom stadijumu simptomi se najčešće javljaju udruženo. Ponekad se ovaj stadijum bolesti može javiti i bez jasno ispoljenog prvog stadijuma. Na koži se javljaju tipične promene, ali isto tako i sitna difuzna ospa i promene tipa koprivnjače.
Ugroženi srce, nervi…
Kod 60 odsto obolelih, nekoliko nedelja ili meseci
posle promena na koži, mogu se javiti bolovi u zglobovima, sa otocima, bez crvenila. Najčešće je zahvaćen zglob kolena i tegobe traju 10 do 15 dana. Mogu se javiti i opšti simptomi, kao što su umor, malaksalost, mučnina. Nelečeni slučajevi mogu preći u hronični oblik.
Promene na srcu mogu se javiti nekoliko nedelja no infekciji i ispoljavaju se u vidu bolova u sredogruđu, ubrzanog srčanog rada, slabosti i nesvestice.
Kod manjeg broja obolelih mogu se javiti i promene na nervnom sistemu u vidu izolovanih bolova ili slabosti u području perifernih nerava ili u vidu zapaljenja moždanica i moždanog tkiva.
Lečenje u ovom stadijumu podrazumeva dužu primenu antibiotika (4 do 8 nedelja), kao i drugih lekova, u zavisnosti od kliničke slike.
Ukoliko se ne sprovede lečenje, mogu se javiti kasni oblici bolesti, odnosno hronične promene na zahvaćenim organima, što predstavlja treći stadijum bolesti.
Ukoliko je došlo do uboda krpelja, ne znači da će se javiti i bolest, jer nisu svi krpelji inficirani, ali je potrebno pravilno odstranjivanje krpelja i praćenje mesta uboda sledeća dva Mecena. Mesto uboda ne treba, kako je ranije savetovano, premazivati hemikalijama (etar, aceton, benzin, ulje). Najbolje je obratiti se lekaru, radi pregleda i daljeg praćenja i upućivanja na la-boratorijski pregled ili eventualno lečenje.
Posle šetnje -pregled
Kod Lajmske bolesti, pre svega, insistira se na sprečavanju oboljenja. To podrazumeva odtovarajuće mere zaštite, zdravstveno vaspitanje stanovništva, otkrivanje žarišta, rano otkrivanje bolesti, kao i odgovarajući način odevanja, pregledanje kože, naročito posle boravka u prirodi itd.