Preventivno prirodno lečenje prehlade i gripa

Postoje različite vrste korisnih biljaka za zaštitu od prehlade i gripa. Njihov mehanizam delovanja je raznovrstan.

Delimo ih u tri grupe:
Među biljkama koje deluju kao neodređeni imunološki stimulans ističe se ehinacea (Echinacea purpurea i E. angustifolia). To je biljka koja se u iste svrhe koristila još kod severnoameričkih Indijanaca. Teško ju je naći svežu ili u prahu, te se više koristi kao tinktura ili alkoholni rastvor.

Što se tiče biljaka koje su bogate vitaminom C, mogu se koristiti kako u vidu namirnica tako i u obliku čaja, najzastupljenijem fitoterapeutskom napitku.Deluju, kao i u prethodnom slučaju, stimulativno na imunološki sistem. Među najpopularnijim je plod divlje ruže (Rosa canina), takozvani šipak. Reč je o bobicama jarkocrvene boje kada su zrele, u čijoj su unutrašnjosti tvrde semenke obmotane sočnom, kiselom pulpom veoma prijatnog ukucsa. Prodaju se suve za čaj ili se mogu jesti u vidu marmelade, želea ili slatkog.

Druga, manje poznata biljka je južnoamerički žuti grm (Hipoppae rhamnoides), mnogo bogatiji vitaminom C, od kojeg se pravi napitak u vidu soka.I šipak i žuti grm imaju veliku manu: ukoliko se uzimaju u većim količinama, mogu da izazovu tvrdu stolicu, jer sadrže veliku količinu i drugih supstanci koje zatvaraju stolicu. Medju povrćem ima nekoliko vrsta salata koje su bogate vitaminom C.

Na kraju, medu antiseptičkim biljkama koje deluju na sluzokožu ističe se beli luk (Allium sativum) koji ima veoma složeno delovanje.
Na prvom mestu, zahvaljujući sumpornim sastojcima, ima zaštitno delovanje na sluzokožu uopšte. Izbacivanje ovih sastojaka preko respiratorne sluzi ima još i antiseptičko dejstvo, što otežava (kao da se radi o antibiotiku) ulazak klica koje uzrokuju bolesti gornjih respiratornih puteva. S druge strane, beli luk takođe stimuliše imunitet tako što povećava aktivnost limfocita T i makrofaga. Ova dejstva, mada u manjoj meri, mogu da se odnose i na bliske rođake iz porodice Allium, poput crnog luka i praziluka . Najbolje je da se jede svež (njegovo delovanje se smanjuje prilikom kuvanja). Kome smeta njegov miris, može da ga uzima u vidu kapsula.

Hidroterapija. Hladna voda je čudesna za jačanje našeg mehanizma za odbranu od hladnoće.
Postoje mnogi adekvatni tretmani, od najobičnijeg završavanja tuširanja hladnom vodom do složenijih vidova, poput jutarnjeg trljanja. Svi ovi načini nastoje da postignu reakciju kapilara kože i pokreću procese organskog čišćenja. Najbolji početak za ove vrste tretmana je kraj leta ili početak jeseni kada ambijent nije tako hladan. Osim toga, da bi se postiglo potpuno dejstvo, neophodna je istrajnost jer predstavlja istinski trening muskulature arterija i elastičnosti vena, što ne može da se postigne jednim ili sa dva tretmana.

Čaj protiv gripa
Sastojci
30 g belog sleza (Althea officinalis)
30 g semenki šipka (Rosa canina)
15 g cveta hibiskusa (Hibiscus rosasinensis)
15 g ljubičice (Viola adorata)

Priprema i doziranje
Prokuvati tri kašičice mešavine, na tihoj vatri, pet minuta.
Ostaviti da stoji izvesno vreme i procediti.
Pre početka pijenja treba iscediti malo limuna i, ukoliko nema kontraindikacija, zasladiti medom.
Ovaj čaj se pije dva do pet puta na dan, veoma vruć.

Čaj protiv prehlade
Sastojci
35 g listova bokvice (Plantago lanceolata) 25 g borovih pupoljaka (Pinus sp.) 25 g korena i listova crnog sleza (Malva sylvestris) 20 g belog sleza (Althea officinalis) 20 g majčine dušice (Thymus vulgaris)

Priprema
Prokuvati tri kašičice mešavine na jednu šolju. Kada je napitak gotov, ostaviti da stoji pet do deset minuta i procediti. Po želji, može da se zasladi sa malo meda.