Rasadjivanje kupusa i kupusnjača

Kupusnjače se uglavnom gaje kao postrni usev posle ranog povrća i žitarica koje su i najbolji predusevi. Od povrća mahunarke su odlična predkultura, jer ostavljaju zemljište obogaćeno azotom.
Gde je bilo većih šteta od grada ove godine i zasejani usevi nisu uspeli da se dovoljno oporave, treba ih zaorati odnosno prekopati zemljište i upotrebiti za rasađivanje kupusnjača tokom jula. Ako je zemljište veoma suvo u vreme julskih vrućina, pre prekopavanjagazalijte. Obi-čno se sačeka da padne jača kiša na se onda ubrzano pri-prema zemljište pošto povr-šinski sloj ne mora da bude tako usitnjen kao za setvu semena. Često je veoma teško, čak i nemoguće postići neku bolju usitnjenost zemljišta. U narodu postoji čak izreka „što krupnije grudve pri ra-sađivanju, to krupnije glavice pri berbi”. Rasađuju se relativno krupne biljke.

Skraćivanje lišća
Kod nas se kupus proizvodi mahom preko rasada. Za mesec dana dok rasad raste i razvija se u leji, zemljište se priprema za rasađivanje. Posle uklanjanja prethodne kulture, treba plitko preorati. iskultivirati ili prekopati zemljište. Neplodna zemljišta treba obavezno pođubriti stajnjakom i mineralnim đubrivima. Ako se unesu veće količine stajnjaka, mineralna đubriva mogu se svesti na najmanju meru.
Rasađivanje treba obaviti no oblačnom vremenu, posle kiše ili navodnjavanja. Na malim parcelama sadnja se obavlja ručno, pod sadiljku. Pre toga rasad treba pripremiti. Dan pre sadnje rasad se dobro zalije a sutradan pažljivo čupa kako bi se koren što manje oštetio. Za sadnju se biraju samo zdrave i jake biljke sa normalno razvijenim temenim pupolžom (bokvicom).
Sadi se tako da korenov sistem u zemljištu dobije svoj prirolnn položaj, a ne da bude savijev prema površini. Zemljište oko biljke treba dobro podbntn. Rasad treba da bude u zemlji do prvog lista. Lišće rasaza se skrati za trećinu da bi se smanjila transpnradnja.

Rezerva rasada
Kasne sorte kupusa sa krupnim glavkpama obično se sade na rastojanju između redova od 70 cm a u redu 50-60 cm. To rastajanje važi i za kelj glavičar, dok karfiol i kelj zavisnosti od razgranatosti lisne rozete u redu mogu da se sade na 40-50 cm a keleraba na 25-30 cm.

Odmah posle rasađivanja kupusnjača treba obilno zaliti celu površinu. Nekoliko dana posle rasađivanja biljke koje su se osušile treba presaditi. Zbog toga treba imati rezerve rasada koje se čuvaju u leji ili utrapljene na ivici parcele. Presađivanje neprimljenih ili oštećenih biljaka od raznih štetočina treba obaviti najkasnije za deset dana posle rasađivanja a neposredno pre zalivanja.

Mlade biljčice kupusnjača često napada buvač protiv koga treba blagovremeno izvesti tretiranje odgovarajućim insekticidom. Istovremeno, treba dodati i neko sredstvo na bazi bakra i cinka kao preventivu napada plamenjače. Dok se rasad ne ukoreni, često se zaliva, na se i tako stvaraju uslovi za razvoj bolesti. Pored navodnjavanja, biljke treba blagovremeno prihraniti i okopati.

Direktna setva u junu

Kupus može da se proizvede i direktnom setvom,najbolje od 10. do 20. juna. kako bi kupus uspeo da do jeseni odraste i donese dobre glavice. Za ovaj način proizvodnje, zemljište treba da bude ravno. dobro usitnjeno, umereno vlažno i plodno i očišćeno od korova. Preporučuje se neki od insekticida protiv štetnih insekata, prvenstveno buvača koji je veliki neprijatelj mladim biljkama kupusa. Potrebno je i duplo više semena.