Sremuš lekoviti divlji beli luk

Svakog proleća, sa suncem i toplotom, budi se u nama nova nada. Tada bi trebalo da počnemo prolećnu kuru, kojom se pročišćavamo i rešavamo štetnih materija, što nam garantovano donosi osveženje. U prve vesnike proleća spada i sremuš, nazvan takođe i medveđi luk, divlji luk, šumski luk. Svetlozeleni, šiljati, sjajni, listu đurđevka slični listovi izbijaju iz duguljaste lukovice obavijene belom, prozirnom kožicom. Glatka, svetlozelena stabljika s belom glavičastom cvasti naraste do 30 cm visine.

Sremuš raste samo na humusom bogatim vlažnim livadama, senovitim i močvarnim cvetnim livadama, ispod grmlja i u listopadnim i planinskim šumama.Jak miris na beli luk oseti se i pre nego što ugledamo ovu biljku. Taj miris mu je i doneo ime divlji beli luk i sa sigurnošću isključio mogućnost zamene s listovima đurđevka ili otrovnog mrazovca.

U rano proleće, listopadne šume na močvarnim i rečnim obalama pokrivene su svežim zelenim lišćem sremuša. Proklija u aprilu i maju, a ponekad i ranije.Procveta tek sredinom maja i u junu. U njemu je skrivena velika lekovita moć i priča se da ga traže medvedi kad se probude iz zimskog sna, da bi njime pročistili želudac, creva i krv.

Sremuš ima osobine belog luka, ali je mnogo lekovitiji. Zbog toga je posebno dobar za prolećnu kuru
pročišćavanja i poboljšanja kod hroničnih kožnih bolesti. Pošto osušeni listovi gube lekovitu moć, za prolećnu kuru pročišćavanja upotrebljavamo samo sveže listove. Možete ih sitno iseći i posuti na hleb namazan maslacem, ili ih fino naseckane iskoristiti kao začin (nekuvan) za supu, krompir i u mnogim drugim jelima kojima ukus inače poboljšavate peršunom. Takođe listove možete pripremiti kao spanać ili kao salatu. Upotrebljavan u većoj količini, ima opor ukus, pa ukoliko ga pravite kao spanać, svakako ga pomešajte sa koprivom. Mlade listove beremo u aprilu i maju, dakle još pre cvetanja, a lukovice u kasno leto i jesen. Lukovice sremuša možemo koristiti isto kao beli luk. Osobe sa osetljivim želucem treba sitno isečenu lukovicu da preliju toplim mlekom i ostave da odstoji dva do tri sata, pa da tu tečnost piju gutljaj po gutljaj.

Da biste cele godine imali u kućijekoviti sremuš, možete od njega da napravite rakiju. Dnevno treba popiti 10-12 kapi rakije sa malo vode. Te kapi odlično utiču na pamćenje i sprečavaju začepljenje krvnih sudova. Sremuš jako dobro deluje na želudac i creva. Veoma je efikasan kod akutnih i hroničnih proliva, i onda kad su povezani s nadimanjem creva i grčevima, a bolji je kod tvrde stolice ako je ona izazvana unutrašnjim grčem ili lenjošću creva. S poboljšanjem rada creva nestaju i tegobe koje se javljuju kod starijih ili ljudi koji preteruju sa jelom, zbog lenjih i prepunih creva. Zahvaljujući sremušu, popuštaju i želudačnim tegobama prouzrokovane srčane smetnje, nesanica ili bilo koja druga tegoba koja potiče od zakrečavanja krvnih sudova ili visokog krvnog pritiska, kao što su vrtoglavica, pritisak u glavi i gušenje. Previsok pritisak se polako snižava. Vino od sremuša je čudotvorno lekovito sredstvo za sve starije ljude s trajnim grudnim katarom i s njim povezanim tegobama disanja. Čak i kod starog kašlja, grudni katar nestane zajedno s njim, kao i teškoće s disanjem. I u slučajevima plućne tuberkuloze i vodene bolesti, od kojih često pate stariji ljudi, može se koristiti vino od sremuša.

Sveži listovi pročišćavaju bubrege i bešiku i podstiču mokrenje. Rane koje teško zarastaju treba namazati svežim sokom od sremuša i vrlo brzo će zarasti. Sremuš je nedovoljno cenjen kao lek za čišćenje krvi. Jedan švajcarski lekar je rekao: “Sremuš pročišćava celo telo, podstiče izlučivanje štetnih, nezdravih materija, leči krv, izbacuje i uništava otrove. Stalno bolešljivi ljudi, oni sa lišajevima, reumom, morali bi da cene sremuš kao suvo zlato.”

NAČIN UPOTREBE:

Kao začin
Sveže listove sremuša naseckamo sitno kao vlašac ili peršun i pospemo po hlebu, čorbi, umaku, salati i mesnim jelima.

Rakija od sremuša
Sitno naseckanim listovima ili lukovicama rastresito napunimo flašu do grla, prelijemo domaćom rakijom i ostavimo 14 dana na suncu ili u blizini izvora toplote. Četiri puta dnevno popijemo 10-15 kapi s malo vode.

Uzmite šaku sitno naseckanih listova i kratko ih prokuvajte u oko 1/4 litra belog vina, zasladite po ukusu medom ili sirupom i polako pijte tokom celog dana u gutljajima.