Sremuš uzgoj, berba, upotreba u kuhinji
Biljka sremuš (Allium ursinum), tradicionalno poznata kao divlji ili medveđi luk, uglavnom raste u višim planinskim oblastima, međutim, sve je više ljudi koji počinju da je gaje u svojim baštama. Sremuš karakterišu jaka aroma i ljut ukus.
Ova lekovita biljka se sakuplja od marta do maja. Ako je koristite za lečenje, najbolje je da je sakupljate u proleće, pre nego što procveta i to tako što ćete brati sveži deo biljke koji se nalazi iznad zemlje. Lukovice sremuša se takođe koriste za lečenje i trebalo bi ih sakupljati u avgustu.
Kako se uzgaja i jede sremuš
Retko koja biljka koja je tolerantna na senovita staništa ima takvu produktivnost, raznovrsnost i korisnost kao sremuš (Allium ursinum), poznat i kao medveđi luk i divlji luk.
Sremuš je jako popularan poslednjih godina pa mnogi žele da krenu u prirodu i da ga beru
Sremuš se bere tako što možete da počupate pojedinačne listove, a ako vas mrzi da tako čupkate, uzmite makaze, zahvatite snop i odsecite. Čim stignem kući, lišće sremuša stavim u činiju sa hladnom vodom oko 5 minuta, kako bi ga sačuvao i oprao. Posle toga sremuš može da stoji bar nedelju dana u frižideru.
Drugi način berbe kojim dobijamo drugi rezultat, jeste da potkopamo busen i pripremamo pojedinačne biljke tako što ćemo odseći koren i skinuti opnu sa lukovice. Tako dobijamo nešto što liči na mladi luk. Pržen u dosta ulja i potopljen u sos to je prava gurmanska poslastica.
Skoro svi delovi sremuša se koriste, uključujući lišće, stabljike i cvetove. Cvetovi divno izgledaju u salati. I lukovice se koriste nakon što se list osuši, međutim, nisu dobre kao lukovice običnog belog luka i ne mogu dugo da se čuvaju nakon vađenja iz zemlje. Ne zaboravite da ako pojedete sve lukovice, onda nećete imati druge delove. Međutim, ako imate veću količinu lukovica možete da ih ukiselite.
Sremuš uzgoj
Pošto je sve popularniji kao hrana i lek mnogi su zainteresovani za uzgoj sremuša.
Ako želite da gajite stremuš znajte da se seme i lukovica sremuša teško mogu naći u prodaji, u aprilu ili maju morate otići u prirodu i sami ih nabaviti.
Iako postoje tvrdje da je gajenje sremuša u bašti nemoguće i da niko u tome nije uspeo iskustva iz inostranstva pokazuju da su to priče onih koji su pokušali na pogrešan način.Sremuš mora biti u hladovini!
Sremuš je lak za gajenje jer buja u delu bašte u kome većina biljki to ne bi mogla. Sremuš je biljka koja raste duboko u šumi pa zato voli dobru hladovinu i dosta vlage, kao i tlo bogato humusom. Kada ga jednom zasadite on će se sam razmnožavati (u tolikoj meri da bi bio napast kada ne bi bio jestiv). U toku leta list vene što je dobro jer možete da nabacite nov sloj zemlje, malča, a možete i da okopavate iznad lukovica. Možete da ga sadite i u leji kao zaštitu od drugih biljki. Tokom proleća suzbija druge biljke jer silovito raste, a tokom leta možete da okopate leju. Sremuš može da raste i kroz veoma debeo malč – pre nego što počne da raste, njegovi listovi formiraju zelene šiljke koji probijaju malč. Pošto je njegov period mirovanja dug, na istom mesti možete posaditi nešto drugo ili staviti zeleno đubrivo, a možete saditi i neku biljku zajedno sa sremušem ali takvu koja će vam biti korisna u kasnijem delu godine.
Za svakog ko želi da pokuša uzgoj sremuša bitno je da zna da sremuš podnosi rast na otvorenom ali čim grane jako sunce listovi će mu se osušiti i ostaće samo lukovice. Najbolje je da ga gajite u najdubljoj senci koju možete da nađete jer će u tom slučaju trajati do sredine leta. Sremuš može da se seje (seme) ili sadi (lukovica). Lukovice se ne čuvaju kao one kod običnog belog luka, brzo se suše i uvenu ako nemaju dovoljno vlage. Dobro se presađuje i u fazi kada krenu listovi (dok lukovice rastu) čime se izbegava problem da zaboravite gde ste posadili lukovice.
I jedno upozorenje – bilo da gas kupljate u divljini ili ga sami gajite. Premda je sremuš u potpunosti jestiv, može da raste pored biljaka čiji su listovi otrovni, a to je većina prolećnih lukovica. Nemoguće je pomešati sremuš sa nečim drugim, pod uslovom da pažljivo gledate – kombinacija širokog, mekanog lišća i mirisa belog luka je jedinstvena – ali ako berete mnogo lišća, pažnja može da vam popusti. Ako vas zanima uzgoj sremuša, savetujemo vam da iz te leje uklonite sve visibabe, zumbule i druge prolećne lukovice.
Sremuš je odlična biljka i za ugoj u saksiji, bilo da raste sam ili uz drugo sezonsko lišće, jednogodišnje ili višegodišnje
Ako imate svoju pitomu leju sremuša u bašti možete da ga berete kad god poželite. Kao i kod mnogih višegodišnjih biljki, postoji neka korisna sinergija između sremuša i kultivisane vrste belog luka (Allium sativum). Sremuš stiže baš u vreme kada zalihe glavica belog luka počnu da ponestaju, negde u februaru ili martu, a ima ga sve do juna. Očekuje se sve veća popularnost organske hrane pa uzgoj sremuša za prodaju može biti veoma isplativ.
Sremuš može da se koristi za sva jela u kojima želite ukus belog luka, samo pazite jer taj ukus neće preživeti dugo kuvanje pa bi zato trebalo da ga dodajete pred sam kraj kuvanja. Pesto od sremuša prosto razbija. Nekoliko listova na sendviču, takođe su dobra stvar.
Sremuš se kao lek najviše koristi kao tinktura a možete da je napravite i sami
Tinktura od lišća sremuša (kapi od sremuša) recept
Za pripremanje tinkture – kapi sremuša biće vam potrebno:
- 20g lišća sremuša
- 1l lozovače
Recept za tinkturu od sremuša nije komplikovan.Sitno naseckano lišće sremuša stavite u flašu i prelijte lozovačom. Zatvorenu flašu ostavite da stoji 20 dana i povremeno je protresite. Nakon tog vremena, profiltrirajte tečnost i prespite u tamnu flašu, zatvorite je i čuvajte na tamnom mestu. Tinkturu u količini od 1 kašičice možete da uzimate ujutru i uveče. Tinkturu možete da dodate u pola čaše hladnog mleka ili jogurta.
Vino od sremuša
Oko 50 grama listova sremuša sitno iseckajte, a zatim ubacite u posudu i prelijte sa oko 3 decilitara vina. Smesu poklopiti i ostaviti da odstoji oko pola sata. Nakon što odstoji, vino se procedi i spremno je za upotrebu. Vino od sremuša ima dobar antimukusni efekat – koristi se za iskašljavanje ukoliko se radi o prehladi gde je nakupljanje sekreta veliko.
Med od sremuša
Za pripremu meda od sremuša biće vam potreban već pomenuti sok sremuša koji ćete dodati u prirodni med. Pomešajte sastojke u sledećem odnosu: 300ml soka sremuša na 1kg meda. Uzimajte 1 kašiku ovog meda, 3 puta dnevno uz malo vode.