Glavobolja uzroci i prirodno lečenje

Glavobolja može biti pratilac bilo koje bolesti, ali i primarno oboljenje. Kod psihogenih glavobolja, koje su najčešće treba otkloniti uzrok. Najšira primena prirodnog lečenja glavobolja je: fitoterapija, psihoterapija, akupunktupa, masaža…

Glavobolja sama po sebi nije bolest već simptom koji prati neurološke, hormonske ili psihološke poremećaje. Uzroci glavobolja su veoma brojni, a ono što je važno jeste da sam mozak sa svojih milijardu ćelija ne boli, već bol izazivaju nervi smešteni u zidovima krvnih sudova, kao i pokosnica lobanje, mišići lobanje, sinusi, tvrda moždanica, moždani živci.

Od svakih deset osoba dve ili tri pate glavobolje. Drugim rečima, barem 2-3 miliona Srba muči bol u području glave nakratko ili u dužim vremenskim razdobljima. Bol je po pravilu nužan fiziološki osećaj, koji ima svrhu da upozori na određena oštećenja ili nepravilnosti u organizmu, a bol u glavi o kojem govorimo u ovom članku upozorava na samog sebe. Zbog toga ga lekari smatraju jednim patološkim bolom, odnosno primarnim bolom.

Uzroci i vrste glavobolja

Najčešće uzrok glavobolje je istezanje krvnih sudova, kako u lobanji, tako i izvan lobanje. Mnoga oboljenja unutrašnjih organa praćena su glavoboljom, takođe i stanja sa povišenom temperatorom. Važno je znati da jačina glavobolje nije uvek srazmerna težini oboljenja. Nekada i tumori mozga mogu dati lake glavobolje. Najprihvatljivija podela je na vaskularne glavobolje migrenskog tipa, psihogene glavobolje i kombinacija pomenuta dva tipa.

Psihogene ili tenzione glavobolje su najčešće od svih vrsta glavobolja. Naziv „tenzione” potiče od činjenice da su tokom ovih glavobolja zategnuti mišići vrata i ramena, kao što je slučaj kod osoba u strahu. Na glavobolju se žale skoro svi pacijenti sa neurotičnim tegobama. Obično je opisuju kao neprestani bol, koji menja mesto u glavi, širi se u vidu stezanja, često kao „gvozdeni obruč”, probod nožem ili kao veliki teret na glavi. Bol počinje u potiljačnom predelu glave i u vratu, gde su mišići najviše zategnuti.

Prateće tegobe nesanica sa lošim raspoloženjem i osećanje unutrašnje napetosti. Pored glavobolje, često su prisutne i druge telesne tegobe kao što su lupanje srca, gušenje, osećanje mravinjanja po koži itd. Iza svega se uvek krije emocionalni problem, konfliktna situacija u porodici ili na radnom mestu, ili neki drugi problem koji je u domenu psihijatrije. Ova vrsta glavobolje se obično pojavljuje kada se organizam mora suočiti sa svakodnevnim izazovima svakidašnjice (stresovi, premorenost, žurba, vremenske promene).

Suočavanje sa ovom vrstom glavobolja i njihovo otklanjanje težak je i osetljiv zadatak, već i zbog toga što je osoba koju ona muči po pravilu neurotična. To ne znači da je za glavobolju potrebna pomoć psihijatra, na čak ni psihologa, no određena zapažanja su svakako potrebna, a u najtežim slučajevima ne treba se libiti ni pomoći navedenih stručnjaka. Nadalje zapaženo je da psihoemotivna prenapregnutost (podstaknuta određenim načinom života, ili prirodom pojedinih osoba koje bi se mogle označiti kao preosetljive ili jednostavno preemotivne) uslovljava učestalost i jačinu povremenih glavobolja. U slučaju njih bolne krize nastaju na mahove, tako da razdoblja bez bola traju od nekoliko sati do nekoliko meseci. Doduše, može se dogoditi i obrnuto: dugogodišnje glavoblje lako mogu izazvati neurozu. Neprestani strah od pojave glavobolje stvara potištenost, a ovu još podstiču razočaranja koja prate neuspele pokušaje lečenja. Sve to izaziva kod tih bolesnika neku vrstu sumnjičavosti, a često i potpuno nepoverenje prema lekaru koji ih leči.

Mesečni ciklus – glavobolja više

Od glavobolje više pati ženski pol. Razlog tome nije, kako se dugo pogrešno verovalo, da su žene osetljivije na bol nego muškarci, nego to što se žensko telo fiziološki razlikuje od muškarca, i što postoji više faktora koji mogu izazvati bol. Tako npr. menstruacija i dobro poznati bolovi u trbuhu koincidiraju sa neobjašljivim glavoboljama. Ta hormonska kolebanja, iako su posve normalna, a mogu kod žena izazvati nepravilne hemijske reakcije u mozgu (smanjeno iskorišćavanje “prirodnog morfijuma” organizma), a zatim pokrenuti mehanizam nestanka migrenoze ili psihogene glavobolje. Međutim, ove glavobolje moguće je ublažiti ako se njihovo lečenje uskladi sa ciklusom. Pored toga, ukoliko se pravilno postavi dijagnoza, mogu pomoći i odgovarajući lekovi iz grupe benzodijazepina (nobrium, adumbran, bensedin, apaurin itd.) odnosno lekova za smirenje. Bitno je istaći da psihogene glavobolje ne reaguju na lekove protiv bolova i migrene. U zavisnosti od emocionalnog problema, koji je u osnovi glavobolje, primenjuje se i neka od brojnih vrsta psihoterapije koja pacijentu najviše odgovara.

Tumor, hipertenzija, alergija…

Tumori raznorodnog porekla mogu izazvati netipične glavobolje, naročito ako je tumor lokalizovan u zadnjem delu lobanjske duplje. Ovakva vrsta glavobolje, obično je praćena i drugim neurološkim znacima, koji se konstatuju neurološkim pregledom.

Dugogodišnji bolesnici koji pate od povišenog krvnog pritiska imaju glavobolju koja počinje u potiljačnom delu glave da bi se proširila na celu glavu, a naročito u predeo čela i slepoočnica. Glavobolje su praćene mukom i povraćanjem uz bledilo kože, lupanje srca, preznojavanje.

Alergijska (histaminska) glavobolja odlikuje se napadima sevajućih, čupajućih, probadajućih bolova, koji počinju u oko ili oko njega, šire se u obraz, čelo, slepoočnicu, dok ne zahvate celu polovinu glave. Obično bude bolesnika nakon jednog sata spavanja.
Za neurološki pregled obavezna su ispitivanja RTG lobanje i vratne kičme u dva pravca, pregled očnog dna, elektroencefalogrfski snimak, reoncefalografski snimak. Na osnovu ovih pregleda i na osnovu praćenja pacijenata donosi se dijagnoza i primenjuje najadekvatnije lečenje.

Koren valerijane kao prirodni lek protiv glavobolje

Psihogene glavobolje predstavljaju veliku grupu hroničnih glčavobolja koje ne reaguju na uobičajena sredstva protiv bolova i migrene, već na sredstva za umirenje ili na lekovite čajeve sa sličnim dejstvom.
Od biljnih preparata za umirenje ove vrste glavobolje najčešće se daje koren odoljena (valerijane).

Priprema se tako što se 200 grama sitno iseckanog korena valerijanesetavi u bocu i prelije litrom jake komovice. Posle stajanja od osam dana (nekoliko puta dnevno sadržaj promešati), ocediti i piti no 20 kapi na kocki šećera više puta dnevno. Posle svake upotrebe ovog lekovitog preparata popiti čašu vode sa kašikom jabukovog sirćeta i kašikom meda.

Kora vrbe umesto aspirina kao prirodni lek za glavobolju

Za umirenje glavobolje različitog porekla, od prirodnih preparata najčešće se koristi kora bele vrbe. Dobro poznati aspirin je najpre dobijen iz ovog drveta, a tek mnogo kasnije napravljen je hemijskim putem u farmaceutskoj industriji. Kora bele vrbe sadrži oko pet odsto heterozida salikozida, koji se pod uticajem fermenata razlaže na šećer i salicilnu kiselinu. Sadrži još tanina, gume, voska i kalcijum oksida. Lekovitost kore bele vrbe je višestruka, a potiče od salicilne kiseline. Ona umiruje bolove, snižava povišenu telesnu temperaturu i deluje antireumatski. Za otklanjanje glavobolje uzima se tri puda dnevno po dva do tri puta kao prah samlevene vrbove kore ili se napravi čaj (10 grama kore kuva se 15 minuta u 200 grama vode) koji se pije tri puta pre jela. U istu svrhu upotrebljavaju se i mladi lisni pupoljci bele vrbe. U proleće se guli glatka kora vrbe sa grana starih dve do tri godine i ta kora osuši. Zbog sličnog hemijskog sastava, lekovitost pokazuju i druge vrste vrbe, topola, jablan i jasika.