Zašto je alkalna voda toliko dobra za zdravlje i kako je napraviti
Alkalna voda je suprotna od kisele vode. Ima viši pH nivo od obične vode.
Alkalne dijete i mašine koje pretvaraju vodu u alkalnu su naglo postale popularne, zbog tvrdnji da su alkalizovane namirnice dobre za zdravlje. Jonizatori su samo jedan primer ovakvih proizvoda, a oni mogu biti izuzetno skupi. Ali, da li postoje naučni dokazi da je alkalna voda dobra za zdravlje? Ima li dokazanih dobrobiti?
Šta je alkalna voda?
Alkalna voda ima visok pH:
- Neutralni pH nivo je 7,0
- Kišnica je obično blago kisela, malo ispod neutralnog pH nivoa.
- Kisela, tj. obična voda ima pH nivo niži od neutralnog, od 7,0 do 0.
- Sirće ima pH oko 3, sok od limuna oko 2, a kiselina koja se nalazi u baterijama ima pH oko 1.
- Alkalna voda ima nivo viši od 7,0
- Soda bikarbona ima pH nivo između 8 i 9, a mleko magnezita između 10 i 11
pH nivo vode se menja gasovima i hemikalijama. Ugljen dioksid iz vazduha povećava kiselost, na primer. Zato je pH nivo kišnice ispod neutralnog.
Voda koja ima suviše visok ili nizak pH nivo ima negativan efekat. Voda koja je suviše alkalna ima gorak ukus. Može stvoriti naslage u cevima i kućnim uređajima. Jako kisela voda može izazvati koroziju metala ili čak, njihovo rastvaranje.
Alkalna voda i zdravlje kostiju
Urađeno je zaista malo istraživanja na temu efekata alkalnih namirnica na kosti. Ispitivanje objavljeno u „Kosti“ otkrilo je učinak na resorpciju kosti. Resorpcija kostiju je proces u kom se stare koštane ćelije razgrađuju, a zamenjuju ih nove.
Manja resorpcija kostiju i veća mineralna gustina daje jaču kost. Istraživanje je obavljeno na malom broju ljudi, doduše. Samo 30 žena je učestvovalo u ovom eksperimentu.
Autori su zaključili da „alkalna voda bogata bikaronatom i kalcijumom povećava resorpciju više od kisele mineralne vode bogate kalcijumom.“
Ostalo je još puno toga što treba ispitati, ali na prvom mestu se mora utvrditi da li je manja resorpcija kostiju dugotrajno rešenje za poboljšanje mineralne gustine.
Pregled dokaza
Drugo istraživanje, objavljeno u „Nutritivnom žurnalu“ testiralo je alkalnu ishranu, a ne pijenje alkalne vode. Tačnije, istraživanje se odnosilo na utvrđivanje toga da li kisela ishrana može izazvati osteoporozu, bolest koja kosti čini slabima i krhkima.
Kao polaznu tačku istraživanja, autori su uzeli mnoge tvrdnje koje su pročitali na internetu. One su govorile da „alkalizovana ishrana i slični proizvodi neutrališu kiselost, pomažu organizmu da reguliše pH nivo, i tako sprečavaju napredovanje bolesti“.
Kvalitetni dokazi su pokazali da kiselost iz ishrane ne izaziva osteoporozu. Zaključeno je i da alkalizovana ishrana, kao i alkalni suplementi ne sprečavaju osteoporozu.
Alkalna voda i rak
Osvrt na efekte alkalne vode na rak, objavljen je u časopisu „BMJ Open“. Ovaj osvrt je napravljen nakon hiljada različitih istraživanja. Ali, autori su našli samo jedan pravilan, nasumičan test na kiselinu u ishrani i rak bešike. Nisu otkrili ispitivanja koja se tiču alkalne vode i ljudi. Ipak, našli su neke druge vrste studija alkalne vode, ali ni jedno od njih nije podržalo tvrdnju da alkalna voda ima poboljšava zdravlje.
Otkrivena su samo štetna dejstva alkalne vode, uključujući:
- Ograničenje ispuštanja stomačne kiseline
- Smanjenu mogućnost pražnjenja bešike
- Reakcije na trovanje
- Probleme sa srcem
Alkalizovana dijeta, kažu autori, se promovisala kao ishrana koja će ispraviti kiselost koja ostaje u našem organizmu od modernog načina hranjenja. U alkalizovanoj ishrani ima više svežeg voća i povrća, i manje proteina.
„Reklamiranje alkalizovane dijete ne odnosi se samo na ishranu, nego i na prodavanje suplemenata i mašina za alkalizaciju vode, putem svih mogućih medija, uključujući sajtove, knjige i video spotove. Po našem iskustvu, pacijentima sa rakom prilaze prodavci koji predstavljaju alkalizatore vode kao mašine uz pomoć kojih će izlečiti rak.“
Generalni zaključak ovog istraživanja je da nema pravih dokaza koji potkrepljuju alkalizovanu dijetu:
„Uprkos reklamiranju alkalne dijete i alkalne vode u medijima, skoro da ne postoji ni jedno pravo istraživanje koje bi ih podržalo ili osporilo.“
Alkalna voda i gastroezofagealna refluksna bolest
Gastroezofagealna refluksna bolest izaziva povraćanje kiseline iz stomaka.
Istraživanje objavljeno u „Analima otologije, rinologije i laringologije“ pokazalo je da pijenje alkalne vode može biti vredno daljeg ispitivanja, jer možda može biti rešenje za lečenje refluksne bolesti.
Otkriveno je da alkalna voda sa 8,8 pH nivoom, zaustavlja enzime koje se vezuju za refluksnu bolest. Takođe, izgleda da umanjuje kiselost sadržaja stomaka.
Ispitivanja su obavljana u laboratoriji, a ne na ljudima, pa je stoga potrebno još ispitivanja kako bi se ova otkrića potvrdila.
Kako napraviti alkalnu vodu
Aparati koji se obično zovu jonizatori menjaju sastav i prave alkalnu vodu, ali su oni uglavnom skupi. Flaširana mineralna voda je obično neutralna ili blago alkalizovana. Neki proizvođači će čak na pakovanju istaći pH nivo vode.
Kiesela voda je, kao što joj i ime kaže, kisela. Dodavanjem ugljen dioksida se snižava pH.
U svakom trenutku možete napraviti sami alkalnu vodu. Potrebne su 2 flase flaširane vode, 1 organski limun, 1 kašičica himalajske soli i staklena tegla. U stklenoj tegli sipajte flaširanu vodu, naseckajte limun, nemojte rendati, i dodajte himalajsku so. U slučaju, da koristite limun koji nije organski, odstranite koru. Zatvorite teglu i ostavite da odstoji 12h na sobnoj temperaturi. Ujutru na prazan želudac pijte po 3 čaše alkalne vode.
Zaključak
Ne postoje pravi dokazi koji ukazuju na to da je alkalna voda dobra za zdravlje, kao ni da leči neke bolesti.
Treba razmisliti dva puta o tvrdnjama da su alkalizovana ishrana ili voda posebno dobri za ljude.
Zašto je važna hidratacija?
Dovoljan unos tečnosti je neophodan kako bi mogli da održimo balans vode u organizmu.
Voda čini dve trećine našeg tela. Ukoliko prestanete da uzimate vodu, dehidriraćete.
Organizam koristi i troši vodu znojenjem, mokrenjem, i slično. Ukoliko se ne uzima dovoljno vode, ćelije postaju uskraćene za hranljive materije vrlo brzo. Takođe, ukoliko nema dovoljno vode, krvni pritisak počinje da se snižava.
Postoje rizične grupe koje vrlo brzo mogu da osete opasne posledice dehidracije, to su mala deca i stariji ljudi.