Voda u plućima (edem pluća) simptomi, uzrok, lečenje
Voda u plućima obično se vezuje za loše funkcionisanje srca. Respiratorne infekcije kao što je upala pluća, mogu izazvati skupljanje tečnosti u plućima.
Pluća puna tečnosti, ili edem pluća, je stanje u kom se javlja velika akumulacija tečnosti u alveolama, koje se nalaze u plućima. Svako plućno krilo sadrži oko 300 miliona malih vazdušnih kesica, koje se zovu alveole. Alveole se grupišu zajedno i izgledom podsećaju na grožđe. Kiseonik koji udišemo upijaju alveole, pa ga prosleđuju u krvotok. U isto vreme, ugljen dioksid iz krvi dospeva u alveole i izlazi iz pluća. Kod plućnog edema, tečnost se nađe zarobljena u alveolama i postepeno izaziva probleme sa disanjem.
Edem pluća (voda u plućima) – uzroci, simptomi i lečenje
Plućni edem nastaje kada dođe do nakupljanja tečnosti u vazdušnim kesama pluća (plućnim mehurićima) – alveolama – čineći disanje otežanim. Ova pojava ometa razmenu gasova i može da dovede do respiratorne insuficijencije.
Edem pluća može da bude akutni (iznenadna pojava) ili hronični (postepeno razvijanje tokom određenog vremena). Ako je akutni, smatra se hitnim medicinskim slučajem i zahteva neodložnu lekarsku intervenciju.
Najčešći uzrok zbog koga se javlja voda u plućima kod starijih osoba je kongestivno zatajenje srca, kod koga srce ne može da zadovolji potrebe organizma.Iako mnogi kad se prvo pojave simptomi vode u plućima prvo pomisle na rak.
Lečenje edema pluća je uglavnom usredsređeno na poboljšanje respiratorne funkcije i lečenje izvora problema. Obično podrazumeva davanje dodatnog kiseonika i lekove za osnovno oboljenje.
Voda u plućima osnovne činjenice :
- Plućni edem je oboljenje kod koga dolazi do nakupljanja tečnosti u plućima.
- Iznenadni nastup (akutni) plućnog edema je hitan medicinski slučaj.
- Simptomi vode u plućima su kratak dah, kašalj, smanjena izdržljivost prilikom vežbanja ili bol u grudima.
Voda u plućima uzrok
Tokom normalnog procesa disanja, plućni mehurići – alveole – pune se vazduhom. Kiseonik se unosi, a ugljen dioksid izbacuje. Edem plića nastaje kada su alveole preplavljene tečnošću.
Kada se nađe voda u plućima, dolazi do dva problema:
- Krvotok ne dobija dovoljno kiseonika.
- Organizam ne može u potpunosti da se oslobodi ugljen dioksida.
U najčešće uzroke zbog kojih se nakuplja voda u plućima spadaju:
- pneumonija (upala pluća)
- sepsa (infekcija krvi)
- izlaganje nekim hemikalijama
- otkazivanje organa usled čega dolazi do nakupljanja tečnosti – kongestivno zatajenje srca, otkazivanje rada bubrega ili ciroza jetre
- inhalacija vode prilikom davljenja
- upala
- trauma
- reakcija na pojedine lekove
- predoziranje lekovima/narkoticima
Osim direktne povrede pluća, kao kod akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS), u druge uzroke spadaju:
- povrede mozga, kao što je krvarenje u mozgu, moždani udar, povreda glave, operacija mozga, tumor ili epi napada
- velika nadmorska visina
- transfuzija krvi
Kardiogeni edem pluća
Plućni edem koji je posledica neposrednog problema sa srcem naziva se kardiogenim (srčanim).
Kongestivno zatajenje srca je čest uzrok kardiogenog edema pluća. Kod ovog oboljenja leva srčana komora ne može da ispumpa onoliko krvi koliko je potrebno organizmu.
Usled ovoga dolazi do povećanog pritiska u drugim delovima cirkulatornog sistema pa se tečnost raspoređuje po plućnim mehurićima (alveolama) i drugim delovima organizma.Ovo je čest uzrok zbog koga se javlja voda u plućima kod starijih osoba.
U druge probleme povezane sa srcem zbog kojih može da se nakuplja voda u plućima, spadaju:
- Hipervolemija (povećan volumen tečnosti u organizmu) – do čega može da dođe usled zatajenja rada bubrega ili intravenozne terapije tečnošću.
- Hipertenzivna kriza – veliko povećanje krvnog pritiska dovodi do prekomernog naprezanja srca.
- Perikardni izliv i tamponada srca (izliv između dva lista srčane maramice i izliv u srčanoj kesi) – odnosno nakupljanje tečnosti oko kese koja oblaže srce. Usled toga može da dođe do smanjene sposobnosti srca da pumpa krv.
- Jaka aritmija – koja može da bude tahikardija (ubrzano lupanje srca) ili bradikardija (usporen rad srca). I jedno i drugo za posledicu imaju loše funkcionisanje srca.
- Težak infarkt – može da dovede do oštećenja srčanog mišića, otežavajući pumpanje.
- Abnormalni srčani zalistak – može da utiče na protok krvi iz srca.
Voda u plućima koja nije posledica lošeg funkcionisanja srca naziva se nekardiogenom (ozlednim). Do ovoga obično dolazi usled respiratornog distres sindroma (ARDS). To je teška upala pluća koja izaziva edem pluća i znatno otežano disanje.
Voda u plućima simptomi
Koji se simptomi javljaju kad se nakupi voda u plućima ?
Lekar će uspostaviti dijagnozu na osnovu simptoma. Pacijenti koji imaju tečnost u plućima, teže dišu i srce im ne radi pravilno. U nekim slučajevima, osobe osećaju zadihanost nakon najmanjeg napora. Bilo kakva fizička aktivnost, i pacijent ne može da diše. Obično su ovo simptomi koji ukazuju na edem pluća:
- plitko disanje
- zamor
- osećaj slabosti
- anksioznost i nemir
- prejako znojenje
- bleda koža
- kašalj
- groktanje tokom disanja
- iznenadne poteškoće sa disanjem, tokom ležanja
Ukoliko se bolest ne leči odmah, pomenuti simptomi prerastaju u:
- ubrzano disanje
- iskašljavanje krvi
- rumenu kožu, puno znoja
- oticanje nogu (stvaranje edema u člancima)
- brži otkucaju srca
- otežan govor, pacijenti imaju problema da sklope dužu rečenicu
Akutni plućni edem izaziva znatno otežano disanje i može da se nastane bez upozorenja. To je hitno i dramatično stanje koje zahteva neodložnu i adekvatnu lekarsku intervenciju. Bez pravovremenog lečenja i podrške može da bude fatalno.
Uz otežano disanje, u druge znakove i simptome akutnog plućnog edema spadaju i:
- kašalj – obično sa ružičastim, penastim sputumom (ispljuvkom)
- preterano znojenje
- anksioznost i uznemirenost
- osećaj gušenja
- bleda koža
- šištanje
- ubrzan ili neujednačen srčani ritam (palpitacije)
- bol u grudima
Ako je edem pluća hronični, voda u plućima se postepeno nakuplja vremenom, normalno je da simptomi ne budu toliko teški, osim u slučaju da organizam ne može više da kompenzuje.Tipični simptomi vode u plućima su:
- ortopnea (otežano disanje u ležećem položaju)
- oticanje (edem) stopala ili nogu (voda u plućima i nogama)
- naglo dobijanje na težini usled akumulacije viška tečnosti
- paroksizmalna noćna dispneja – nastupi iznenadnog gubitka daha tokom noći
- malaksalost
- čest gubitak daha prilikom fizičkih aktivnosti
Voda u plućima dijagnoza
Pacijenti prvo prolaze kroz fizikalni pregled. Lekar će pomoću stetoskopa slušati pluća da bi ustanovio da li postoji pucketanje i ubrzano disanje, kao i srce da bi utvrdio da li je ritam abnormalan.
Dijagnoza
Rentgenski snimak grudnog koša otkriva puno detalja o radu pluća. Zadržavanje vode u i oko pluća je vidljivo na snimku. I druge bolesti, poput bronhitisa, upale pluća, astme i nekih srčanih poremećaja su uočljive na rentgenu.
Analiza krvi se radi da bi se utvrdio nivo kiseonika u krvi, a pacijent će biti upućen i na druge analize krvi kako bi se utvrdilo da li se nakupila voda u plućima, uključujući i:
- merenje nivoa elektrolita
- test za funkciju bubrega
- test za funkciju jetre
- broj krvnih zrnaca i markeri zatajenja srca
Ultrazvučni pregled srca, ehokardiogram i elektrokardiogram (AKG) mogu da pomognu da se utvrdi u kavom je stanju srce.
Rendgenski snimak grudnog koša može da pokaže da li ima tečnosti u ili oko pluća, kao i veličinu srca. Moguće je da pacijent bude upućen i na CT skeniranje grudnog koša.
Voda u plućima lečenje
Da bi lečenje bilo uspešno, morate se pridržavati ishrane baziranoj na malom unosu soli, odreći se pušenja i alkohola. Plan za lečenje je drugačiji za svakoga jer zavisi od vrste i stepena razvijenosti bolesti. Voda u plućima može izazvati smrt, ako se ne leči. Neophodno je odrediti uzrok koji izaziva nakupljanje vode u plućima, kako bi se odabrala prava vrsta tretmana. Na primer, ako je problem sa srcem izazvao višak vode u plućima, prvo bi trebalo stabilizovati rad srca. Stručnjaci savetuju sledeće za lečenje plućnog edema:
Kako izbaciti vodu iz pluca ?
- diuretici koji pospešuju izbacivanje tečnosti, se često preporučuju kako bi izvukli višak tečnosti iz pluća.Ali nije važno samo izbaciti vodu iz pluća već sprečiti dalje nakupljanje.Drugi lekovi se prepisuju za lečenje uzročnika bolesti. Na primer, pacijentima koji boluju od tuberkuloze, antibiotici se prepisuju zajedno sa diureticima. Osobama koje imaju problema sa srčanom insuficijencijom, se osim diuretika, prepisuju inhibitori koji poboljšavaju cirulaciju kako bi se manje nakupljala voda u plućima.
- Vitamini B1, E i koenzim Q10 se prepisuju za jačanje srca.
- Pacijenti koji imaju ozbiljniji oblik plućnog edema, moraju da koriste mašinu za disanje na duže vreme
- Pleuralni izliv, koji se manifestuje viškom tečnosti koja se taloži van pluća, može se lečiti uz pomo aspiratora. On se koristi za vadjenje vode iz pluca i okolnih organa.Višak tečnosti se izvlači aspiratorom, kog u suštini čini igla sa špricom od 50 mililitara. U nekim slučajevima, skupljena tečnost se izvlači uz pomoć pumpe.
Da bi se podigao nivo kiseonika u krvi, kiseonik se daje ili pomoću maske za lice ili pomoću nazalnih kanila – plastičnih cevčica u nosu. Cev za disanje (tubus) može da se umetne u traheju (dušnik) kada je neophodan ventilator, odnosno aparat za disanje.
Ako pregledi i analize pokažu da je edem pluća nastao usled problema sa cirkulatornim sistemom, pacijent će dobijati intravenozne lekove koji pomažu da se ukloni višak tečnosti i kontrolišu krvni pritisak.
Prevencije edema pluća
Pacijenti sa povećanim rizikom od nastanka edema pluća moraju da slede uputstva lekara da bi oboljenje držali pod kontrolom.
Ako je problem kongestivno zatajenje srca, zdrava, uravnotežena ishrana i održavanje zdrave telesne težine mogu da pomognu da se smanji rizik od budućih nakupljanja vode u plućima.
Redovne vežbe takođe poboljšavaju zdravlje srca, kao i:
- Smanjeni unos soli – previše soli u ishrani može da dovede do retencije (zadržavanja) vode. Zbog toga srce mora više da radi.
- Snižavanje nivoa holesterola – visok nivo holesterola može da dovede do stvaranja masnih naslaga u arterijama, a to, zauzvrat, povećava rizik od nastanka infarkta i moždanog udara, a samim tim i edema pluća.
- Prestanak pušenja – duvan povećava rizik od nastanka brojnih oboljenja, uključujući bolesti srca, bolesti pluća i probleme sa cirkulacijom
Edem pluća izazvan velikom nadmorskom visinom može da se svede na najmanju meru postepenim uspinjanjem, uzimanjem lekova pre putovanja i izbegavanjem preteranog napora prilikom napredovanja ka većim nadmorskim visinama.
Ostali uzroci zbog kojih se može nakupiti voda u plućima
Obično se problem sa vodom u plućima pripisuje lošem radu srca. Ali, to se može desiti i kada imate infekciju u plućima. Ovo su neki od uzročnika:
Rak pluća
Pacijenti koji imaju rak pluća obično zadržavaju vodu u i oko pluća, što se vidi na rentgenskom snimku grudnog koša. Zbog toga se edem pluća javlja često kod ovih bolesnika, bez obzira na to da li je rak nastao u plućima ili se raširio i tako došao do njih.
Upala pluća
Voda na plućima javlja i kod pneumonije (upale pluća). Ova bolest je u suštini infekcija pluća, koju izazivaju virusi, bakterije ili gljivice. Kada stignu do pluća, ovi štetni mikrobi žive u alveolama. A ona reaguju na infekciju tako što se napune gnojem i tečnošću. Zbog toga kiseonik teže prolazi kroz pluća, što vremenom, izaziva probleme sa disanjem.
Tuberkuloza
Tuberkuloza je bakterijska infekcija pluća koja izaziva akumulaciju tečnosti u plućima. Ali u većini slučajeva, tuberkuloza uzrokuje nakupljanje tečnosti u organima oko pluća. Nekada se govorilo da se kod pacijenata sa tuberkulozom, tečnost skuplja na plućima. Obično, postoji mala količina tečnosti koja okružuje pluća, ali kod tuberkuloze veći problem prave bakterije koje se razmnožavaju u tečnosti nakupljenoj između grudi i pluća. Posledica ovoga je veće taloženje tečnosti u grudnom košu, što otežava širenje pluća prilikom udisaja. Ponekad, ova tečnost može iscuriti i dospeti u pluća. Osim toga, mnogi pacijenti koji imaju tuberkulozu, obole i od upale pluća, koja se tada naziva tuberkulozna pneumonija. I ova bolest, naravno, izaziva zadržavanje tečnosti u plućima.
Povreda
Povreda nastala od davljenja ili strujnog udara drastično smanjuje dotok krvi u pluća, zbog čega se može javiti nagomilavanje tečnosti u plućima. Osoba koja se zamalo udavila može dobiti edem pluća.
Problemi sa jetrom
Višak vode u plućima stvara se kada je jetra značajno oštećena. Preterano konzumiranje alkohola je jedan od primarnih uzroka bolesti jetre poput ciroze, koja vremenom, izaziva taloženje tečnosti u plućima, člancima i stomaku. Previše alkohola ima direktan uticaj na efikasnost pluća. Istraživanja poklazuju da alkohol smanjuje proizvodnju glutationa, antioksidansa koji ima ključnu ulogu u sprečavanju oksidativne štete na plućima. Ali, manji nivo glutationa čini pluća podložnima mnogim drugim problemima, koji mogu izazvati skupljanje tečnosti u alveolama.
Udisanje otrovnih isparenja
Pluća ne podnose dobro bilo kakvu izloženost otrovnim gasovima, poput amonijaka ili dima. Toksična isparenja iritiraju pluća, pa ćete imati problema poput edema ili upale pluća, ukoliko ih budete udisali.
Transfuzija krvi
Kod mnogih ozbiljnijih bolesti, transfuzija krvi je neophodna, ali ako se ceo proces ne obavi dobro, može izazvati ozbiljne komplikacije poput oštećenja pluća, što neizbežno vodi do stvaranja edema. U proseku, u 5 od 10 slučajeva transfuzije, javlja se neka povreda pluća.
Velika visina
Planinari su podložni dobijanju edema pluća ukoliko ne koriste odgovarajuću opremu. Poznato je da se količina kiseonika i vazdušni pritisak smanjuju na velikim visinama, koje osvajaju planinari. Ovo povećava pritisak na plućnim arterijama. Preveliki pritisak može izazvati pucanje ili curenje arterija, zbog čega tečnost dospeva u pluća.
Problemi sa bubrezima
Glavni zadatak bubrega je da prečišćavaju krv, tako što izvlače tečnost i izbacuju je iz organizma u obliku urina. Oni su uključeni i u regulisanje nivoa natrijuma, koji se takođe izbacuje kroz mokraću. Višak natrijuma (soli) u organizmu uzrokuje zadržavanje tečnosti u bilo kom delu tela, uključujući pluća. Sa prvim znacima koji ukazuju na loš rad bubrega, treba da obratite pažnju na ishranu i pijete više vode. Kontrolišite unos soli, jer ona najviše doprinosi da se taloži voda u plućima.
Voda u plućima nakon operacije
Taloženje tečnosti u plućima – plućnog edema – je komplikacija koja nastaje nakon operacije i može, a ne mora biti fatalna i izazvati smrt, u zavisnosti od vrste hirurškog zahvata i količine nakupljene tečnosti. U daljem tekstu otkrićete simptome, uzročnike i mere opreza u slučaju nakupljanja tečnosti u plućima nakon operacije.
Hirurški zahvat je obično poslednja opcija kojoj se pribegava samo ako pacijent ne reaguje na antibiotike ili ostale vrste lečenja. Ali, ponekad se mogu javiti mnoge komplikacije koje nastaju kao rezultat operacije i jedna od najvećih je voda u plućima. Zapravo, akumulacija vode u alveolama otežava disanje, što izaziva respiratorne komplikacije.
Mala količina tečnosti koja se pojavi u plućima nakon hirurškog zahvata ne izaziva puno problema, ali ako postoji puno vode, onda se to mora rešiti što pre, kako se stanje ne bi dodatno zakomplikovalo i izazvalo zastoj srca, otkazivanje pluća ili čak, smrt.
Simptomi koje možete primetiti posle operacije
- Problemi sa disanjem kao što su plitko disanje, šištanje, dahtanje
- Anksioznost ili osećaj nelagodnosti
- Obilno znojenje
- Drhtanje
- Bol u grudima (kada je tečnost u plućima izazvana srčanim problemima)
- Iskašljavanje krvi (rozikaste pene)
Uzroci
Operacija srca
Nakupljanje tečnosti u plućima posle operacije srca je prilično često. Ovo je dakle, očekivana komplikacija kod mnogih pacijenata, pogotovo nakon zamene srčanih zalistaka. Zapravo, akumulacija vode u plućima javlja se kao reakcija na hirurški zahvat. Ovo se ne smatra ozbiljnom niti velikom komplikacijom. To je zbog toga što se pacijentima kojima se menjaju zalisci, stavlja cev u dušnik, kako bi se tečnost iz pluća izvukla.
Ugrađivanje bajpasa
Skupljanje tečnosti u plućima primetno je i kod pacijenata koji su bili na ugradnji bajpasa. Ali, ovde se voda akumulira tek nekoliko nedelja nakon operacije. Zato je važno da počnete sa lečenjem što pre, kako biste sprečili nastanak upale pluća, koja može biti i smrtonosna.
Operacija pod opštom anestezijom
Voda u plućima se smatra postoperativnom komplikacijom kod mnogih zahvata. Štaviše, respiratorne komplikacije se javljaju nakon operacije u 15% slučajeva koji se obavljaju pod opštom anestezijom.
Mere opreza
Postoje neke mere opreza koje se preuzimaju kako bi se sprečilo taloženje tečnosti u plućima nakon operacije srca ili nekog drugog hirurškog zahvata.
- Nakon bilo koje operacije, važno je da održavate pluća aktivnima i vežbate tokom perioda oporavka. Postoje neke vežbe poput dubokog udisanja vazduha i zadržavanja, pa ispuštanja. Ovako održavate disajne puteve, disajni volumen, i tako sprečavate komplikacije poput taloženja tečnosti u plućima. Osim toga, pacijent koristi spirometar, napravu koja pomaže osobi da vidi koliko duboko diše.
- Pokušajte da se vratite normalnom kretanju nakon operacije, što pre možete. Tako će vam mišići ostati aktivni i sprečiti taloženje tečnosti u plućima.
- Ako imate slabiji imunitet, doktor će vam prepisati antibiotike kako bi smanjio šanse da obolite od upale pluća.
Tako da nemate razloga za preteranu brigu – ako se nakupi voda u plućima nakon operacije, doktor će preduzeti sve neophodne mere kako bi se izborio sa tim. Ali ako se ova komplikacija javi pre operacije, tada se treba javiti lekaru što pre kako bi lečenje počelo na vreme.