Spelta hleb recepti samo sa speltinim brašnom i sa heljdom

Šta je spelta?

Spelta je drevna žitarica koja se gaji u mnogim krajevima sveta. Tokom 19. veka njena popularnost je opala, ali je u novije vreme sve popularnija jer spada u red veoma zdravih žitarica. Spelta (lat. Triticum spelta) je žitarica koja je vrlo slična pšenici. Tačnije, spelta se smatra jednom vrstom pšenice.

S obzirom na to da su po strukturi bliske, spelta i pšenica imaju veoma slične nutritivne vrednosti, pa stoga obe sadrže gluten i nisu pogodne za bezglutensku ishranu.

Speltino brašno i gluten

Kao što smo već napomenuli, spelta, kao i pšenica, sadrži gluten i zato nije pogodna za bezglutensku ishranu, pa samim tim ni za one koji su alergični na gluten. Ipak, speltino brašno je sasvim pogodno za hrono ishranu i sve je više popularno među onima koji vode računa os vom zdravlju i izgledu.

spelta hleb recept

Hleb od speltinog brašna bez kvasca recept

Kao što se može napraviti brašno od pšenice ili bilo koje druge žitarice, tako se može napraviti i od speltinog, i to bez kvasca. Hleb od speltinog brašna bez kvasca je veoma ukusan i pre svega zdrav, a možete ga sami napraviti kod kuće. Evo i kako:

Da biste napravili domaći hleb od speltinog brašna bez kvasca, potrebni su vam sledeći sastojci:

  • 500 g brašna od spelte
  • 1,5 dl kisele vode
  • 1,5 dl organskog jogurta (ili jogurta sa minimalnim procentom masti)
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 2 kašike maslinovog ulja
  • 1 kašičica soli
  • 1 kašičica šećera
  • 1 kašika lanenog semena
  • 1 kašika bundevinog semena
  • 1 kašika suncokretovog semena
  • 1 jaje

Recept:

U brašno sipajte sodu bikarbonu, so, šećer, mešavinu semenki i sve dobro promešajte. Kad se sve sjedini, dodajte jogurt, kiselu vodu, maslinovo ulje i jaje. Mesite smesu par minuta kako bi se sve dobro sjedinilo. Kada se testo lepo sjedini, oblikujte hleb. Potom ga isecite vertikalno po površini (po želji možete posuti ovsene pahuljice). Hleb pecite na papiru za pečenje ili u nauljenom plehu u rerni zagrejanoj na 200⁰C oko 40 minuta.

Hleb koji se pravi samo od speltinog brašna sa kvascem

Za hleb od spelte bez kvasca, potrebno vam je:

Za kvasac od kefira:

  • 100 g domaćeg kefira (od kefir gljive)
  • 50 g speltinog brašna

Za testo:

  • 300 g speltinog brašna
  • ½ kašičice soli
  • 1,5 dl vode
  • Po želji u testo možete dodati mleveni kim ili lan

Priprema:

Dobro promešajte domaći kefir i brašno u većoj staklenoj čaši da bude bez grudvica. Pokrijte čašu kako bi se sadržaj fermentisao. Potom pomešajte so i preostalo brašno, pa dodajte kim ili lan ukoliko želite. Posudu pokrijte i ostavite da testo naraste. Kada testo naraste, oblikujte hleb i stavite ga da se peče na papiru za pečenje. Zasecite testo i ostavite da odstoji još sat vremena. Zagrejte rerun na 220⁰C i pecite hleb 45 minuta.

Hleb od spelte i heljde

Hleb od spelte možete napraviti i u kombinaciji sa heljdinim brašnom. Za to će vam biti potrebno:

  • 190 g speltinog brašna
  • 50 g heljdinog brašna
  • 1 dl kiselog mleka
  • 1 dl kisele vode
  • 1 kašičica soli
  • 2 kašičice praška za pecivo
  • 2 kašike maslinovog ulja

Recept:

Prvo pomešajte sve suve sastojke, pa dodajte kiselo mleko, kiselu vodu i maslinovo ulje. Zamesite testo i dodajte brašna po potrebi. Testo ne sme biti tvrdo. O količine testa napravite 4 loptice, stavite ih na pleh, na koji ste prethodno stavili papir za pečenje, premađite ih sa malo maslinovog ulja i pospite brašnom. Hleb od speltinog i heljdinog brašna pecite na 210⁰C oko 20 minuta.

Od ovih lepinjica možete praviti lagane i zdrave sendviče i ne brinuti se da ćete se ugojiti.

Spelta i zdravlje

Pored toga što je veoma hranljiva, lekovitost spelte je nadaleko poznata još iz drevnih vremena. Spelta je pre svega veoma rastvorljiva u vodi, pa se tako veoma brzo apsorbuje u organizmu. Spelta tako hrani vaš organizam neophodnim vitaminima i mineralima i daje telu potrebu energiju za pravilno funkcionisanje. Spelta sadrži više proteina, masti i sirove celuloze od pšenice i veoma je bogat izvor vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Spelta takođe sadrži posebne ugljene hidrate koji igraju veoma važnu ulogu u sprečavanju zgrušavanja krvni i koji jačaju imuni sistem, pa se tako povećava otpornost organizma na razne infekcije.

Spelta je takođe veoma bogata proteinima, a oni sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina, koje su potrebne ljudskom telu kako bi pravilno funkionisalo. Ove aminokiseline organizam ne može sam da produkuje, pa ako ih ne unosite putem ishrane, vaš organizam ih neće ni imati.

Evo za šta je sve dobra spelta:

  • Umanjuje simptome upale zglobova
  • Sprečava opadanje kose
  • Sprečava oštećenja kože i noktiju
  • Reguliše nivo holesterola u krvi
  • Smanjuje nivo masti u jetri
  • Štiti bubrege
  • Sprečava pojavu urinarnih infekcija
  • Deluje relaksirajuće po organizam
  • Umanjuje simptome stresa i depresije
  • Pomaže kod ublažavanja migrenoznih glavobolja
  • Jača imuni sistem
  • Umanjuje rizik od začepljenja arterija
  • Smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti
  • Pomaže apsorpciji kalcijuma
  • Podstiče formiranje kolagena, koji je veoma važan za zdravu kožu
  • Deluje kao prirodni antioksidans, koji se bori protiv slobodnih radikala i tako sprečava pojavu raznih vrsta karcinoma
  • Čuva zdravlje nervnog sistema
  • Održava budnost i koncentraciju
  • Odlična je za bolje pamćenje
  • Idealna je za mentalno zdravlje
  • Doprinosi boljem funkcionisanju digestivnog trakta
  • Povoljno utiče na rad mišića
  • Znatno potpomaže proizvodnju svi važnih biohemijskih komponenti

Spelta kalorije i nutritivna vrednost

200 grama spelte sadrži:

  • Kalorije: 246 kcal
  • Ugljeni hidrati: 51 g
  • Biljna vlakna: 7,6 g
  • Proteini: 10,6 g
  • Masti: 1,7 g
  • Mangan: 106%
  • Fosfor: 29%
  • Magnezijum: 24%
  • Cink: 22%
  • Gvožđe: 18%
  • Vitamin B3 (Niacin): 25%

Pored nabrojanih nutrijenata, spelta sadrži i određene količine kalcijuma, selena, kao i vitamina B1, B6 i E. Kao i većina drugih žitarica, i spelta ima visok sadržaj ugljenih hidrata i veoma je bogat izvor biljnih vlakana, koji su veoma važni za pravilan metabolizam i varenje. Dakle, najveći procenat spelte čine ugljeni hidrati, od kojih je većina skrob i glukoza.

Vlakna koja spelta sadrži utiču na regulisanje nivoa šećera u krvi i tako smanjuje rizik od pojave gojaznosti, srčanih oboljenja i dijabetesa.