Holesterol ishrana – šta jesti ako imate povišen holesterol?

Holesterol ishrana

 Povišen holesterol predstavlja jednu od najrasprostranjenijih bolesti savremenog doba. Usled ubrzanog tempa života, sve više kancelarijskih poslova koji nam uskraćuju fizičku aktivnog, i uopšte unosa nekvalitetne hrane, u telu krvi se nakupljaju velike količine masnoće, koje mogu izazvati ozbiljna oboljenja i posledice. Svakako se sam holesterol najčešće pogubno manifestuje po rad našeg srca, oslabljujući ga i otežavajući mu normalan rad.

Ipak, pre nego što budemo govorili o ishrani protiv holesterola, potrebno je naglasti da nije svaki holesterol loš. Da, dobro ste čuli. Holesterol se deli na dobar i loš, tako da nam ukupan broj holesterola, čak i ako je izrazito povišen, ne mora ukazivati na loše zdrastveno stanje osobe.

Takođe jedan od problema kod kontrole holesterola jeste u tome, što on nikada ne mora imati istu vrednost za slične skupine ljudi. On ne samo da se razlikuje kod mlađih i starijih osoba, već su primetne razlike u jedinicama viđene i kod pušača i nepušača, te osoboa koje imaju dijabetes, ili urođene srčane probleme. Zbog toga se  bezbedna granica holesterola uglavnom mora utvrđivati ponaosob za svakog pojedinca, rukovodeći se pri tome njegovim godinama, ranije stečenim životnim navikama, pa naposletku, i samom istorijom bolesti.

BESPLATNA e-knjiga
Prirodni lekovi za holesterol, trigliceride i visok krvni pritisak



15 prirodnih namirnica koje bi trebali da uključite u vašu ishranu


Problem pri samom lečenju mogu predstavljati i lekovi koji se uzimaju. Zbog toga je na doktoru da dobro proceni moguće rizike i dobiti od klasične zdrastvene terapije. Ono što je poznato, jeste da se holesterol nakon prestanka uzimanja lekova uglavnom vraća na stare vrednosti. Zbog toga je neophodno korigovati životne navike u potpunosti, i prilagoditi ishranu i holesterol.

Ishrana kod povišenog holesterola

 Osobe koje imaju povišen holesterol uglavnom su osuđene na mnoga odricanja i kompromise. Njima se ne preporučuje teška hrana, koja počiva na svinskoj masti loju, a savetuje im se i izbegavanje pojedinih vrsta mesa. Za osobe sa povišenim holesterolom pogubna može biti i visoka konzumacija žumanaca, maslaca , pavlake, kajmaka, punomasnih sireva i masnih kiselina.

 Zbog toga se osobama koje imaju povišen holesterol savetuje ishrana sa povećanim unos mahunarki i integralnih žitarica, a uz umerenost, i orašastih plodova. Takođe im se savetuje izbegavanje jakih začina, te uopšte pržene hrane, koju je u njihovom slučaju najbolje zameniti kuvanim jelima. Ono čega se zasigurno moraju odreći, odnosi se pre svega na grickalice i slatkiše, koji brzo i značajno podižu nivo holesterola kod inače ugroženih osoba.

Dijeta za povećan holesterol

 Pre pristupa samoj dijeti, pojedinac mora biti svestan toga, da se dugo negovane navike ne mogu promeniti preko noći. Zbog toga je koliko i dijeta, jednako bitna i sama istrajnost u ovoj dugoj i životno važnoj borbi.

Već smo rekli da osobe sa povišenim holesterolom u ishrani ne mogu konzumirati masti životinjskog porekla, te da trebaju izbegavati maslac, pavlaku, punomasne sireve (40-50% masti), kao i masno meso. Kao zamena za ove namirnice se mogu  upotrebljavati: mleko sa smanjenim procentom masti, sirevi sa malim procentom masti, i mesa sa odsustvom masnoće ili loja.

Ukoliko osobe same sebi pripremaju meso, poželjno je da odstrane mast pre mlevenja, sečenja šnicli, i uopšte pre bilo kakve upotrebe. Takođe se savetuje veći unos piletine i ćuretine, a pri izboru ribe dodatna opreznost i rezerva. Na mesne prerađevine sačinjene isključivo od masnoće i svakojakih otpadaka se mora u potpunosti zaboraviti, a i same salate koje se konzumiraju uz redovne oborke, moraju imati dobar omer vlakana i kiselina.

Osobe koje boluju od povišenog holesterola, prinuđene su da iz ishrane izbace beli hleb. Idealna zamena za njih su integralni hlebovi, čiji je izbor znatno porastao poslednjih godina, te se danas mogu naći u gotovo svakoj bolje snabdevenoj prodavnici. Uz izbacivanje ili promenu hleba, savetuje se i veći unos voća na dnevnoj bazi.

Namirnice koje sadrže loš holesterol

Osobe koje boluju od povišenog holesterola, moraju paziti na svoju ishranu. Njihov unos namirnica na dnevnoj bazi, mora biti strogo isplaniran i koncizan. Odstupanja od prepisane dijete, ili od prepuštanja hedonističkim porivima, nisu luksuz koj im je dostupan. Važno je napomenuti, da i pored mnogih poteškoca sa kojima se susreću, uz izvesnu diciplinu, osobe sa povišenim holesterolom koje iamju pravilnu ishranu mogu voditi normalan i ispunjen život.

Namirnice koje se ne preporučuju osobama sa povišenim holesterolom

  • Ishrana sa prekomernim unošenjem belog hleba, peciva od belog brašna, lisnatog testa, čipsa, smokija, slanih štapićia i sličnih namirnica, može dodatno povećati vaš holesterol
  • Ne preporučuje se ishrana sa masnim i začinjenim mesom i mesnim proizvodima poput: svinjskog mesa, slanine, masna govedina, iznutrica, i prerađevina u kojima preovlađuju mesni naresci, paštete, čvarci
  • U ishrani od mlečnih proizvoda osobe sa povišenim holesterolom trebaju izbegavati: punomasno mleko, ovčje mleko, slatku pavlaku, kiselu pavlaku, punomasni sir, kačkavalj, kajmak, maslac, margarin i šlag
  • Kod povrća osobe sa holesterolom ne moraju praviti velike ustupke. Dovoljno je da se odreknu krompira i pirinča
  • Poželjno je da se unos slatkih namirnica, zaslađivača, šećera, kolača i zahuski svede na minimum. Posebno treba izbegavati kupovne slatkiše sa visokim procentom masti
  • Na holesterol negativno utiču: orasi, lešnici, bademi, suvo grožđe, kandirano voće, sušeno voće, lubenica, kokosov orah, kompoti sa šećerom, i džemovi sa šećerom
  • Alkoholna pića i sokove sa dosta šećera treba izbegavati, i po mogućstvu u potpunosti izbaciti

Ishrana za smanjenje holesterola u krvi

  •  Pored namirnica koje povećavaju holesterol, postoje i namirnice koje nam pomažu u njegovoj korekciji i vraćanju pod normalne granice.  Samo neke od tih namirnica, možete pogledati u nastavku ovog teksta.
  • Pasulj je iskren saveznik u ishrani za borbu protiv povišenog holesterola. Dokazano je da jedna porcija pasulja dnevno, može smanjiti prisustvo holesterola za čitavih 20%, što svakako nije zanemarljiv postotak. Ovaj efekat, pasulj postiže zahvaljujući velikom prisustvu vlakana.
  • Pored pasulja, korisnom se pokazala i tamna čokolada. Ona zahvaljujući svojim antioksidantima, skida holesterol za preko 20%. Problem za dijabetičare može predstavljati prisustvo šećera.
  • Maslinovo ulje u ishrani se takođe dobro kotira u borbi protiv holesterola. Ono će naime, izvršiti svojevrsnu zamenu dobrih i loših masti.
  • I mada je alkohol uglavnom štetan, crveno vino je pokazalo da nije uvek tako. Ono pročišćava naš organizam i ujedno smanjuje postotak lošeg holeterola.
  • Za kraj valja spomenuti i avokado. Ova biljka je prepuna nezasićenih masti i vitamina, tako da uspešno odstrajuje loš holesterol iz našeg organizma.

[icegram campaigns=”8754″]